UZROCI BOLOVA U MIŠIĆIMA


Bolovi u mišićima (mijalgija) su izuzetno česti i mogu se osetiti praktično bilo gde budući da se mišićno tkivo nalazi u gotovo svim delovima tela. 

Iako nema jedinstvenog uzroka, njihova pojava se najčešće povezuje s obavljanjem određene fizičke aktivnosti i posledičnim naprezanjem. No, iako su prekomerna upotreba mišića ili njihova povreda uobičajeni razlozi, postoje i drugi mogući uzroci.

 

Uobičajeni uzroci

  • naprezanje mišića tokom telesne aktivnosti (odložen mišićni bol ili muskulfiber koji se obično javlja jedan do dva dana nakon vežbanja)
  • preskakanje miofascijalnog opuštanja pre i nakon vežbanja
  • povreda mišića tokom fizički zahtevnog rada ili vežbe
  • napetost mišića u jednom ili više delova tela izazvana stresom.

U slučajevima pojave bolova u mišićima zbog prejake fizičke aktivnosti ili napetosti usled stresa, vrlo često se kao prateći simptom javljaju i grčevi u mišićima.

ODLOŽEN MIŠIĆNI BOL (MUSKULFIBER)


Promena u vežbanju koja rezultuje intenzivnijom fizičkom aktivnošću povećava naprezanje mišića i posledično dovodi do pojave odloženog mišićnog bola, poznate i kao muskulfiber. To je obično slučaj kada se započinje s novim programom vežbanja, menja rutina vežbanja ili pak produži trajanje ili poveća intenzitet vežbanja.

Bol se javlja otprilike 1 do 2 dana nakon fizičke aktivnosti, a traje od 3 do 5 dana nakon pojave. Može biti srednje jaka do jaka. Zastupljena je ravnomerno i nema oštrih „napada“ bola, tako da se može razlikovati od bola koji je posledica uganuća ili fizičkog oštećenja mišića.

U nekim grupama, kao što su profesionalni sportisti, dizači tegova i rekreativni sportisti, javlja se učestalije.
 

Zašto se ne sme posustati?

Iako je neugodno vežbati s odloženim mišićnim bolom, važno je ne posustati, jer u trenutku kada se mišići zageju popustiće i bol u mišićima.

Razlog je jednostavan - povećanjem radne temperature mišića povećava se i protok krvi kroz mišićno tkivo. Krv donosi kiseonik i nutrijente koji doprinose regeneraciji oštećenog mišićnog tkiva, a odnosi hemijske supstance odgovorne za bol. Dakle, čak je i poželjno prilikom upale mišića vežbati i zagrejati vlastito telo. To je moguće postići manje zahtevnom fizičkom aktivnošću poput šetnje, jogginga ili plivanja.

 

SPREČAVANJE BOLOVA U MIŠIĆIMA


Bol u mišićima je moguće ublažiti odgovarajućom pripremom organizma za razne aktivnosti. Jačanje mišića se postiže svakodnevnim aktivnostima koje ne stvaraju prevelika opterećenja kao što su hodanje, vožnja biciklaplivanje ili planinarenje. 

Pre vežbanja je potrebno opustiti i zagrejati mišiće, a intenzitet vežbanja postupno povećavati. Ukoliko su prethodno postojale neke povrede, potrebno je organizmu dati dovoljno vremena za oporavak. 

U slučaju gojaznosti, redukcija telesne mase može pomoći u sprečavanju pojave bolnih mišića.