UZROCI BOLOVA U MIŠIĆIMA
Bolovi u mišićima (mijalgija) su izuzetno česti i mogu se osetiti praktično bilo gde budući da se mišićno tkivo nalazi u gotovo svim delovima tela.
Iako nema jedinstvenog uzroka, njihova pojava se najčešće povezuje s obavljanjem određene fizičke aktivnosti i posledičnim naprezanjem. No, iako su prekomerna upotreba mišića ili njihova povreda uobičajeni razlozi, postoje i drugi mogući uzroci.
Uobičajeni uzroci
- naprezanje mišića tokom telesne aktivnosti (odložen mišićni bol ili muskulfiber koji se obično javlja jedan do dva dana nakon vežbanja)
- preskakanje miofascijalnog opuštanja pre i nakon vežbanja
- povreda mišića tokom fizički zahtevnog rada ili vežbe
- napetost mišića u jednom ili više delova tela izazvana stresom.
U slučajevima pojave bolova u mišićima zbog prejake fizičke aktivnosti ili napetosti usled stresa, vrlo često se kao prateći simptom javljaju i grčevi u mišićima.
Medicinska stanja sa simptomom bolova u mišićima
- fibromijalgija - bolni sindrom nepoznatog uzroka
- sindrom hroničnog umora
- sindrom miofascijalnog bola koji zahvata temporomandibularno područje (bol u području viličnog zgloba i okolnih nervnih mišića)
- infekcije - grip, dečja paraliza, neke bakterijske infekcije
- autoimuni poremećaji - lupus, dermatomiozitis, polimiozitis...
- upotreba nekih lekova, npr. statina (lekova koji snižavaju nivo holesterola u krvi)
- problemi sa štitnom žlezdom - hipotireoza ili hipertireoza
- hipokalemija (nizak nivo kalcijuma u krvi)
- ostala stanja.
ODLOŽEN MIŠIĆNI BOL (MUSKULFIBER)
Promena u vežbanju koja rezultuje intenzivnijom fizičkom aktivnošću povećava naprezanje mišića i posledično dovodi do pojave odloženog mišićnog bola, poznate i kao muskulfiber. To je obično slučaj kada se započinje s novim programom vežbanja, menja rutina vežbanja ili pak produži trajanje ili poveća intenzitet vežbanja.
Bol se javlja otprilike 1 do 2 dana nakon fizičke aktivnosti, a traje od 3 do 5 dana nakon pojave. Može biti srednje jaka do jaka. Zastupljena je ravnomerno i nema oštrih „napada“ bola, tako da se može razlikovati od bola koji je posledica uganuća ili fizičkog oštećenja mišića.
U nekim grupama, kao što su profesionalni sportisti, dizači tegova i rekreativni sportisti, javlja se učestalije.
Zašto se ne sme posustati?
Iako je neugodno vežbati s odloženim mišićnim bolom, važno je ne posustati, jer u trenutku kada se mišići zageju popustiće i bol u mišićima.Razlog je jednostavan - povećanjem radne temperature mišića povećava se i protok krvi kroz mišićno tkivo. Krv donosi kiseonik i nutrijente koji doprinose regeneraciji oštećenog mišićnog tkiva, a odnosi hemijske supstance odgovorne za bol. Dakle, čak je i poželjno prilikom upale mišića vežbati i zagrejati vlastito telo. To je moguće postići manje zahtevnom fizičkom aktivnošću poput šetnje, jogginga ili plivanja.
Kako da preventujete muskulfiber?
Najbolji vid prevencije odloženog mišićnog bola je postupno povećavanje intenziteta fizičke aktivnosti. Na taj način mišići će se lakše prilagoditi novim zahtevima, odnosno smanjiće se njihova krutost i upala.
Zagrevanje mišića je takođe jedan od dobrih načina prevencije upale. Stoga se pre intenzivne fizičke aktivnosti preporučuje zagrejati mišiće trčanjem na pokretnoj traci, vožnjom sobnog bicikla ili nekom drugom sličnom aktivnošću.
Možda manje poznato, ali nikako i manje bitno, je miofascijalno opuštanje. Samostalno sprovođenje miofascijalnog opuštanja zaista je jednostavno, ne traje dugo, brzo se nauči i izuzetno je jeftino i svakome pristupačno.
Sportistima (profesionalnim i rekreativnim) se preporučuje konzumacija i antioksidansi (poput vitamina C) radi smanjenja efekta oksidativnog stresa koji se javlja prilikom fizičkog opterećenja.
Zagrevanje mišića je takođe jedan od dobrih načina prevencije upale. Stoga se pre intenzivne fizičke aktivnosti preporučuje zagrejati mišiće trčanjem na pokretnoj traci, vožnjom sobnog bicikla ili nekom drugom sličnom aktivnošću.
Možda manje poznato, ali nikako i manje bitno, je miofascijalno opuštanje. Samostalno sprovođenje miofascijalnog opuštanja zaista je jednostavno, ne traje dugo, brzo se nauči i izuzetno je jeftino i svakome pristupačno.
Sportistima (profesionalnim i rekreativnim) se preporučuje konzumacija i antioksidansi (poput vitamina C) radi smanjenja efekta oksidativnog stresa koji se javlja prilikom fizičkog opterećenja.
UBLAŽAVANJE BOLOVA U MIŠIĆIMA U KUĆNIM USLOVIMA
- odmaranje zahvaćenog područja
- uzimanje lekova protiv bolova - analgetici koji se koriste „na usta“ mogu uzrokovati oštećenje sluzokože želuca, stoga se u slučaju bola u mišićima preporučuje korišćenje topikalnih preparata koji se umasiraju direktno na bolno mesto (npr. Deep relief gel) kako bi se smanjio rizik od nuspojava.
- hlađenje zahvaćenog područja - smanjuje upalni proces u mišićnom tkivu. Led se nikako ne sme direktno stavljati na kožu, nego ga je potrebno umotati u tkaninu kako bi se izbeglo direktno oštećenje kože. Nakon što se primeni led, dan-dva nakon toga može se započeti s masažama područja koje će povećati protok krvi kroz mišićno tkivo i tako doprineti njegovoj bržoj regeneraciji.
- nežno istezanje mišića
- izbegavanje zahtevnijih aktivnosti sve dok bol u mišićima ne popusti.
KADA POSETITI LEKARA
Lekara je potrebno posetiti u sledećim situacijama:
- bol ne prolazi nakon nekoliko dana kućnog lečenja
- u mišićima se javlja jak bol bez jasnog uzroka
- bolovi u mišićima se javljaju zajedno s osipom
- bolovi u mišićima se javljaju nakon ujeda krpelja
- bolovi u mišićima su praćeni crvenilom ili oteklinom
- bol u mišićima se javlja ubrzo nakon promene leka
- bol u mišićima praćena je povišenom temperaturom.
SPREČAVANJE BOLOVA U MIŠIĆIMA
Bol u mišićima je moguće ublažiti odgovarajućom pripremom organizma za razne aktivnosti. Jačanje mišića se postiže svakodnevnim aktivnostima koje ne stvaraju prevelika opterećenja kao što su hodanje, vožnja bicikla, plivanje ili planinarenje.
Pre vežbanja je potrebno opustiti i zagrejati mišiće, a intenzitet vežbanja postupno povećavati. Ukoliko su prethodno postojale neke povrede, potrebno je organizmu dati dovoljno vremena za oporavak.
U slučaju gojaznosti, redukcija telesne mase može pomoći u sprečavanju pojave bolnih mišića.